Marino Fonović 3000 promatranja promjenljive zvijezde SS Cygni

3000 fotometrijskih promatranja SS Cygni Marino Fonović (AAVSO)
Promjenljiva zvijezda SS Labuda (SS Cygni) pripada skupini patuljastih novih kod kojih, nekoliko puta u godini, nastaju iznenadni porasti sjaja s amplitudom i do šest prividnih veličina. U posljednjih dvadeset godina autor članka je u sklopu programa AAVSO izvršio preko 3000 fotometrijskih opažanja SS Labuda

Neobična promjenljiva zvijezda SS Cygni čije su nebeske koordinate RA 21^h 42^m 42^s i DEC +43° 35´,1 (2000,0) pripada skupini patuljastih novih tipa U Blizanca (U Geminorum), otkrivenoj godine 1855. Premda su te promjenljivice u rodu s novim zvijezdama, mnogim svojim osobnostima pokazuju pripadnost samostalnoj klasi kataklizmičkih promjenljivih zvijezda. Od patuljastih novih među promatračima sa sjevernih geografskih širina nesumnjivo najpopularnija je zvijezda SS Labuda, koju je sa Harvarda 1896. godine otkrila Louisa D. Wells. U sklopu programa AAVSO - The American Association of Variable Star Observer’s gdje se kontinuirano prati SS Labuda od osnivanja organizacije 1911. godine; već više od dvadeset godina sa promatračnice u Plominskom Zagorju u Istri sustavno promatram patuljaste nove i druge promjenljive zvijezde. U tom razdoblju izvršio sam preko 3000 vizualnih i CCD opažanja SS Labuda, što je po broju promatranja i dugotrajnosti praćenja jedne promjenljivice svojevrsni rekord u AAVSO. U vrijeme minimalnog sjaja SS Labuda ima prosječno 12,1 magnitudu. U razmacima, koji variraju između 30 i 90 dana, za samo dva do tri dana sjaj zvijezde se poveća do 8,2 magnitude. Iz sveukupnih mjerenja određena je srednja dužina ciklusa od 52 dana, s time da se od 1992. opažaju nešto dulji ciklusi. Osim kratkih maksimuma čija širina mjerena na nivou 10 magnitude ne prelazi 7 - 8 dana, uočljivi su i široki maksimumi u trajanju 15 - 17 dana. Zapažena je naizmjeničnost ponavljanja kratkih i dužih maksimuma. Uz karakteristične maksimume s naglim porastom sjaja i njegovim postupnim padom, opažena je i pojava sporadičnih «anomalnih» maksimuma karakterističnih po svojoj simetričnoj formi. Jedna komponenta sustava je žućkasti subpatuljak spektralnog tipa dG5, a druga plavičasta zvijezda zapravo je vrući bijeli patuljak klase sdBe. Orbitalni period sustava je 0,276244 dana ili malo iznad 6 ½ sati. To pokazuje da su komponente malih razmjera i da rotiraju gotovo u kontaktu. Temeljem spektralnih i fotometrijskih istraživanja izrađen je model dvojnog sustava SS Labuda. Kompaktna zvijezda - bijeli patuljak svojom moćnom gravitacijskom silom privlači tvar sa svoje pratilice koja je zbog toga deformirana. Njena površina ima oblik Rocheove plohe (Roche lobe) s nosom okrenutim prema bijelom patuljku. Tvar koja dotiče nakuplja se oko bijelog patuljka u akrecijskom disku. Na mjestu gdje se hladna plinska struja velikom brzinom sudara s akrecijskim diskom, povisuje se temperatura i nastaje takozvana vruća točka (hot spot) promjenljiva sjaja u ovisnosti o dotoku plina. Smatra se da eksplozivna povećanja sjaja zvijezde nastaju kao posljedica procesa koji se događaju u akrecijskom disku. Prema tome ono što mi vidimo za vrijeme povećanja sjaja promjenljivice nije zvijezda već njezin akrecijski disk (sl. 4.).
Cijelu kolekciju karti za SS Labuda možete preuzeti sa http://www.aavso.org/variable-star-charts najnovija mjerenja sjaja dostupna su pomoću AAVSO generatora krivulja sjaja na http://www.aavso.org/LCGv2/
Slika gore: Umjetnička vizija dvojnog sustava SS Labuda. Bijeli patuljak velike gustoće na sebe privlači plin veće hladnije zvijezde. Potok plinova oko bijelog patuljka formira spiralni vrtlog - akrecijski disk. Na mjestu gdje se plinska struja sudara s akrecijskim diskom, povisuje se temperatura i nastaje vruća, sjajna pjega promjenljiva sjaja. Slika desno: Krivulja sjaja SS Labuda dobivena na osnovi promatranja izvršenih sa promatračnice u Plominskom Zagorju u razdoblju od 1984. – 1994.
Literatura: Fonović, Marino “Pritlikava nova SS Laboda” Spika 2/1999. Ljubljana Fonović, Marino "Patuljasta nova zvijezda SS Labuda" Priroda, mjesečnik za popularizaciju prirodnih znanosti i ekologije 85 (1995), 11/12 (820/821) ; str. 33-35 Fonovic, Marino “Osservazioni visuali di SS Cygni dal 1984 al 1994.” UAI Astronomia, 3 1996. http://www.geocities.ws/fmr_aavso/ss_cyg_uai.pdf AAVSO Monograph #1: SS Cygni 1896-1985 AAVSO Monograph #1, Supplement #1: 1985-1990 AAVSO Monograph #1, Supplement #2: 1991-1995 web master m. fonovic © 2008 - 2023 rights reserved.